POLOŽAJ CRKAVA I VJERSKIH ZAJEDNICA I OSTVARIVANJE VJERSKIH SLOBODA U USTAVIMA SRBIJE

Abstract

Predstavljene su odredbe Ustava Srbije kojima se uređuje položaj crkava i vjerskih zajednica te ostvarivanje vjerskih sloboda u modernoj srbijanskoj državnosti, uključujući i ustavne akte relativno dugih razdoblja kada je Srbija bila uključena u razne oblike jugoslavenskih zajednica. Kompletni proces donošenja Ustava smješten je u širi društveno-povijesni kontekst iz kojega se mogu sagledati napori srbijanske političke i intelektualne elite da tijekom skoro dva stoljeća pronađu najbolji državni oblik koji će se temeljiti na demokratskim principima i omogućiti stalni ekonomskiuspon i kulturni razvitak. Analizom originalnih ustavnihtekstova nedvosmisleno je potvrđen neprekidni napredak vjerskih sloboda, koji se kretao od elementarne mogućnosti za prakticiranje vlastite religije, preko utvrđivanja državnogapoložaja Srpske pravoslavne crkve i prava drugih vjeroispovijedi na potpuno slobodno i zaštićeno djelovanje do usuglašavanja ustavnih odredaba u toj osjetljivoj oblasti s najvažnijim dokumentima međunarodnoga prava i praksom Europske unije. Poduzetim istraživanjem ustavnih dokumenata i konkretnih uvjeta u kojima je djelovala srbijanska država samostalno ili u zajednici s drugima prikazan je jedan od najvažnijih razdoblja srbijanske povijesti, na početku kojega je despotija zasnovana na orijentalnim vrijednostima i bez institucionalnih mehanizama da zaštiti osnovno pravo pojedinca na život, a na kraju neovisna država opredijeljena da, slijedeći najbolje demokratske tradicije, svoju budućnost gradi u okviru Europske unije.